Made Of: Moreška

Interaktivna umjetnička instalacija pogonjena geolokacijskim podacima



O čega ste napravljeni?

Što mislite, koliko je vaš identitet oblikovalo genetsko naslijeđe, koliko okolina, a koliko okolnosti? Biste li bili netko posve drugi da ste odrasli u drugom mjestu? I što to mjesto  čini tako posebnim?

Odgovore na ta i brojna druga pitanja, uključujući i ono može li branding biti izvedba stvarnog identiteta neke zajednice, ključne su odrednice projekta Made Of kolektiva SKROZ, a čija je prva etapa nedavno započela u Korčuli.

Proučavajući život i povijest Grada Korčule, jedne od najstarijih urbanih sredina u ovom dijelu Europe, kolektiv SKROZ pokušao je dokučiti ključne elemente njegova identiteta. No, za razliku od asocijacije koju na taj otočki grad ima većina Hrvatske, a moguće i inozemnih gostiju, u njihovim analizama na prvom mjestu nije Marko Polo već – Moreška!

MORESKA (1)

Moreška je viteški ples s mačevima koji se nekoć izvodio na cijelom Mediteranu, a danas ga možete vidjeti samo u Korčuli. Priča o Buli zbog koje zarate Crveni i Crni Kralj, te im pripadajuće vojske, tamo je prema povijesnim dokumentima udomaćena najmanje od 1666. godine, zbog čega je i dobila status zaštićene kulturne baštine ili kako se to nekad znalo reći – spomenika kulture ‘A kategorije’. Kao uostalom i sam Grad Korčula.

Ta su dva spomenika opstala zahvaljujući nesebičnoj simbiozi, pa je Moreška postala neizostavni dio identiteta grada koji ju je sačuvao od zaborava, ali istovremeno i njegovo vezivno tkivo i njegov simbol.

Dapače, gotovo da i nema kuće na području grada u kojoj barem jedan od stanara nije bio ili još uvijek jest aktivni član jednog od dva društva koja danas njeguju tu mačevalačku koreodramu. A ne bi li to i pokazao, kolektiv SKROZ pokrenuo je projekt mapiranja Moreškanata iliti Made Of: Moreška, koji je istovremeno i memorija grada i pokušaj re-brandinga njegova identiteta i interaktivna umjetnička instalacija pogonjena geolokacijskim podacima.

Građane Korčule pozvali su da ucrtaju Moreškante na Google mapu grada, i to prema mjestu stanovanja i ulozi, podjednako živuće kao i one iz minulih vremena.

Mapa1

Odaziv je – impresivan. U manje od tjedan dana, na mapu je uneseno više od 150 Moreškanata, dakle znatno više od broja svih trenutno aktivnih članova oba društva koja danas bate Morešku. Naime, kvaka je u tome da podaci koje građani Korčule dokumentiraju nisu ‘od jučer’, pa je najstariji arhivirani Moreškant rođen – 1885. godine!

Dapače, cijeli projekt poseban naglasak stavlja na unošenje povijesnih podataka, odnosno mapiranje Moreškanata koji više nisu živi, a to je misija s kojom se otočka sredina rado i s ponosom poistovjetila. Tko će, uostalom, biti kroničar njihove povijesti, ako neće oni sami?

Zauzvrat, kolektiv SKROZ je priredio autorske vizualizacije prikupljenih geolokacijskih podataka, koje različitim likovnim jezicima posreduju vezu Moreške i Korčule. Uskoro planiraju i niz drugih: pregled kretanja Moreškanata kroz prostor i vrijeme, distribuciju po učestalosti, ali i onu po vremenu upisa u bazu podataka.

Do tad rade i na umjetničkim interpretacijama prikupljenih informacija, a koje bi mogle biti svrstane i u kategoriju autohtonog suvenira. Majice s aktualnim stanjem mape Moreškanata, tek su prvi korak u tom nizu i kako kažu, samo otvaranje vrata za neke druge korake u ovom projektu.

Jer – društveni rituali oblikuju svaku sredinu, objašnjavaju u kolektivu SKROZ.

«Zamislite kako bi u ovakvoj vizualizaciji izgledale Sinjska krajina i Alka, Grožnjan i tamo prebivajući umjetnici ili Slavonija i iz nje posljednjih godina iseljeni mlađi od 40.? Što – u stvari – oblikuje identitet nekog mjesta i jesu li naše slike tih sredina u skladu s realnošću? Ne znamo. Ispitujemo i zato smo beskrajno zahvalni Korčulanima na povjerenju i uloženom trudu, jer bez podataka koje su podijelili sa svima nama, ovaj projekt ne bi imao smisla. Ovako, nudi uvid u dušu grada.»

Na koncu, obećavaju trajnu suradnju s lokalnom zajednicom:

«Koliko god voljeli i cijenili Morešku, moramo priznati da s njezinim opstankom imamo malo ili nikakve veze. Zato smatramo svojom dužnošću uspjeh ovog projekta podijeliti s onima koji Morešku njeguju. Vjerovali ili ne, Otok ima svoj život i izvan sezone, a Moreška je za taj život – ključna.», kažu u SKROZ.

Stranice projekta pronaći ćete ovdje.

  
Vedran Peternelautor likovnog oblikovanja
Nora Krstulovićautor koncepta