Tamo i natrag

opera

Redatelj i autor dramatizacije: Saša Anočić
Dramaturginja: Petra Mrduljaš
Scenograf: Saša Anočić
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Matija Antolić
Autorica video materijala: Jelena Sušac
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Suradnica za scenski govor: Ivana Buljan Legati
Asistent scenografa: Tomica Hrupelj
Vizualni identitet predstave: Vanja Cuculić / Studio Cuculić
Autorica fotografija: Vladimira Spindler

Tamo i natrag

[:hr]O tajnoj vezi Hrvatske vojske, preljuba, ubojstva & samoubojstva, nacizma i suvremene glazbene naobrazbe u Turskoj… Iliti, jedna od najkraćih opera na svijetu (tek 12′), na čijoj polovici se radnja krene događati – unatrag.

Rečenicom ‘Ana voli Milovana’ dalo bi se, kao nekom metaforom, opisati vjerojatno većinu popularnog opernog repertoara. No, ista se u ‘osobnoj iskaznici’ baš ove opere nije našla toliko zbog sadržaja koliko zbog – forme.

Naime, Ana i Milovan (ili ako baš hoćete – Ana i Radovan) protagonisti su, valjda najpoznatijeg palindroma, u hrvatskom jeziku, odnosno konstrukcije koja ima isto značenje bez obzira s koje se strane čita njezin grafički zapis.

Palindrom je, međutim, davno prije nego je postao zvijezda Kviskoteke, bio svojevrsni Sveti gral tzv. ozbiljne glazbe, pa su skladatelji u 15. stoljeću baš palindromskim kompozicijama dokazivali svoju umjetničku i svaku drugu nadmoć, čak i kad je krajnji proizvod bio posve – neslušljiv.
Palindromsko skladanje odnonda je izašlo iz mode, ali nikad nije posve izgubilo svoje poklonike… Tako se među palindromaše danas ubrajaju tipovi poput Dylana, Wierd Al Yankovicha i inih, no nas zanima Paul Hindemith, iako bi se o njemu i bez palindroma imalo što reći.

Naime, g. Hindemith (1895. – 1963.), bio je vrstan violinist i jedan od najvažnijih njemačkih skladatelja svog vremena, koji je kako bi što kompetentnije skladao naučio svirati sve instrumente u orkestru!

Muzikologiju je zadužio kreiranjem vlastitog glazbenog sustava, ali i promoviranjem skladatelja poput Antona Weberna i Arnolda Schoenberga.

Manje je, međutim, poznato da je Hindemith otac suvremenog glazbenog obrazovanja u – Turskoj, kamo se 1935. uputio na poziv samog Atatürka. Tamo je pak realizirao svoj ‘Program univerzalne i turske polifone glazbene edukacije’ te udario temelje osnivanju turske Državne Opere i Baleta.

No, do danas je ostalo nejasno je li i u kolikoj mjeri u tom turskom angažmanu prste imao nacistički režim s kojim je Hindemith imao vrlo kompliciran odnos, pa je istovremeno primao narudžbe da sklada za Luftwaffe i u čuvenom govoru Josepha Goebbelsa iz 1934. bio denunciran kao ‘atonalni bukač’.

Najpoznatija Hindemithova kompozicija svakako su ‘Simfonijske metamorfoze tema Carla Marie von Webera‘, u čijoj su sjeni donekle ostale opere, mahom nastale temeljem libreta slavnih ekspresionista – od Oscara Kokoschke, preko Augusta Stramma do Bertolta Brechta.

Libreto za ‘Hin und zurück’ napisao je pak Marcellus Schiffer, a posrijedi je palindromska opera, u trajanju od tek 12 minuta, koja, između inog, ismijava brojne operne i općenito kazališne stereotipe, a da je pritom za pjevače i orkestar iznimno tehnički zahtjevan materijal…

A priča je opere slijedeća: Robert odlučuje iznenaditi svoju suprugu Helenu, te na njezin rođendan dolazi kući ranije s posla, da bi je zatekao kako doručkuje u društvu svoje gluhe tetke

Međutim, upravo u trenutku kad Robert slavljenici i njezinoj tetki uručuje poklone, idilu prekida slušinja donoseći pismo za Helenu… Potonja pak pismo pokušava skriti, što Robertu biva sumnjivo, da bi se ubrzo ispostavilo kako je pismo stiglo od – Helenina ljubavnika… Robert na to, u napadu ljubomore, ubija Helenu,a potom i sebe, a promptno se pojavljuju i liječnik i bolničar koji zaključuju kako tu za njih više nema posla… No, onda se u cijelu priču umiješa deus ex machina, tj. nepoznati Mudrac, koji radnju okreće u suprotnom smjeru, i priču se pred očima gledatelja ‘odvrti’ u suprotnom smjeru, vraćajući se na svoj idilični početak…
[:]

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.