Author Archives: Nora

Gdje povlačiš crtu?

Sara Renar, konsenzusom kritike autorica jednog od najboljih domaćih i regionalnih albuma godine, predstavljat će Hrvatsku u ovogodišnjem izdanju međunarodnog projekta Europske radijske unije (EBU) – Rođendan umjetnosti.

Na poziv Hrvatskog radija, koji po dvanaesti put sudjeluje u kultnom europskom arsakustičnom radiofonijskom programu Rođendan umjetnosti, Sara Renar će sa suradnicima 17. siječnja u zagrebačkom klubu Vintage Industrial premijerno izvesti projekt GDJE POVLAČIŠ CRTU?.

Pred publikom uživo, kao i onom koja će pratiti radijski prijenos u više od 20 zemalja svijeta, CRTA će kombinirati arsakustiku, začudni i prepoznatljivi kantautorski stil Sare Renar i pitanja o granici privatnog i javnog, osobnog i kolektivnog, ali i smjeru u kojem nas takve odluke vode.

Uz stalne suradnike Zdeslava Klarića (klavijature) i Konrada Mulvaja (elektronika, perkusije), Sari će se pridružiti i glazbenici Vedran Peternel (elektronika, bas) i Ivan Laić (Moscau; Demoler, Demoler) , te članica Drame HNK u Zagrebu, Dora Lipovčan, dok je za oblikovanje zvuka kao i u prošlogodišnjem hvaljenom hrvatskom nastupu zadužen  – Mateo Patekar, za oblikovanje svjetla Bojan Gagić, a za dramaturgiju Nora Krstulović. CRTA se, naime realizira u produkciji Hrvatskog radija, a suradnji s kolektivom SKROZ, HNK u Zagrebu, klubom Vinyl I – naravno – Vintage Industrial barom koji će izvedbu i udomiti.

Rođendan umjetnosti ili Art’s Birthday slijedi ideju francuskog umjetnika Roberta Fillioua koji je 17. siječnja 1963. proglasio da je umjetnost rođena prije 1.000.000 godina. Nakon njegove smrti, 1987. godine umjetnici diljem svijeta slave njegovu zamisao VJEČNE MREŽE (La Fete permanente). Odonda se Rođendan umjetnosti obilježava različitim događajima, ali uvijek uz obvezu umjetnika da donesu svoj ‘dar’ koji će se moći tom mrežom podijeliti s drugima.

Kako zvuči, ali i izgleda hrvatski ‘dar’ za tu prigodu, publika će moći provjeriti uživo u zagrebačkom klubu Vintage Industrial 17. siječnja od 21 sat, dok će prijenos cijelog projekta Hrvatski radio posredstvom Europske radijske unije i dva satelitska kanala podijeliti i s radio postajama u dvadesetak europskih gradova, kombinirajući prijenose iz Bratislave, Stockholma, Beča, Brna, Lausanne, Ljubljane, Barcelone, Duisburga, Berlina, Utrechta, Madrida, Beograda, Freiburga, Lisabona, Bukurešta, Pariza, Antwerpena, Graza, Toronta, Limericka i Zagreba.

Zagreb će se u tom nizu naći između Berlina i Madrida, a zašto provjeriti možete i sami u u prijenosu na 3. programu Hrvatskog radija, 17. siječnja ili pak u klubu Vintage Industrial u koji je tog dana ulaz besplatan.

Prijenos cjelokupnog programa proslave Rođendana umjetnosti na 3. programu Hrvatskog radija možete pratiti od 20 do 24 sata, dok uključenje u izvedbu CRTE započinje u 21:30.

Hrvatsku arskaustičnu reprezentaciju, kao i lani, urednički predvodi dobri duh domaće zvučne scene, Adriana Kramarić, kroz prijenos će hrvatske slušatelje voditi Iva Lovrec Štefanović, za oblikovanje zvuka u radijskom prijenosu zadužena je Marijana Begović.

Made Of: Moreška

O čega ste napravljeni?

Što mislite, koliko je vaš identitet oblikovalo genetsko naslijeđe, koliko okolina, a koliko okolnosti? Biste li bili netko posve drugi da ste odrasli u drugom mjestu? I što to mjesto  čini tako posebnim?

Odgovore na ta i brojna druga pitanja, uključujući i ono može li branding biti izvedba stvarnog identiteta neke zajednice, ključne su odrednice projekta Made Of kolektiva SKROZ, a čija je prva etapa nedavno započela u Korčuli.

Proučavajući život i povijest Grada Korčule, jedne od najstarijih urbanih sredina u ovom dijelu Europe, kolektiv SKROZ pokušao je dokučiti ključne elemente njegova identiteta. No, za razliku od asocijacije koju na taj otočki grad ima većina Hrvatske, a moguće i inozemnih gostiju, u njihovim analizama na prvom mjestu nije Marko Polo već – Moreška!

MORESKA (1)

Moreška je viteški ples s mačevima koji se nekoć izvodio na cijelom Mediteranu, a danas ga možete vidjeti samo u Korčuli. Priča o Buli zbog koje zarate Crveni i Crni Kralj, te im pripadajuće vojske, tamo je prema povijesnim dokumentima udomaćena najmanje od 1666. godine, zbog čega je i dobila status zaštićene kulturne baštine ili kako se to nekad znalo reći – spomenika kulture ‘A kategorije’. Kao uostalom i sam Grad Korčula.

Ta su dva spomenika opstala zahvaljujući nesebičnoj simbiozi, pa je Moreška postala neizostavni dio identiteta grada koji ju je sačuvao od zaborava, ali istovremeno i njegovo vezivno tkivo i njegov simbol.

Dapače, gotovo da i nema kuće na području grada u kojoj barem jedan od stanara nije bio ili još uvijek jest aktivni član jednog od dva društva koja danas njeguju tu mačevalačku koreodramu. A ne bi li to i pokazao, kolektiv SKROZ pokrenuo je projekt mapiranja Moreškanata iliti Made Of: Moreška, koji je istovremeno i memorija grada i pokušaj re-brandinga njegova identiteta i interaktivna umjetnička instalacija pogonjena geolokacijskim podacima.

Građane Korčule pozvali su da ucrtaju Moreškante na Google mapu grada, i to prema mjestu stanovanja i ulozi, podjednako živuće kao i one iz minulih vremena.

Mapa1

Odaziv je – impresivan. U manje od tjedan dana, na mapu je uneseno više od 150 Moreškanata, dakle znatno više od broja svih trenutno aktivnih članova oba društva koja danas bate Morešku. Naime, kvaka je u tome da podaci koje građani Korčule dokumentiraju nisu ‘od jučer’, pa je najstariji arhivirani Moreškant rođen – 1885. godine!

Dapače, cijeli projekt poseban naglasak stavlja na unošenje povijesnih podataka, odnosno mapiranje Moreškanata koji više nisu živi, a to je misija s kojom se otočka sredina rado i s ponosom poistovjetila. Tko će, uostalom, biti kroničar njihove povijesti, ako neće oni sami?

Zauzvrat, kolektiv SKROZ je priredio autorske vizualizacije prikupljenih geolokacijskih podataka, koje različitim likovnim jezicima posreduju vezu Moreške i Korčule. Uskoro planiraju i niz drugih: pregled kretanja Moreškanata kroz prostor i vrijeme, distribuciju po učestalosti, ali i onu po vremenu upisa u bazu podataka.

Do tad rade i na umjetničkim interpretacijama prikupljenih informacija, a koje bi mogle biti svrstane i u kategoriju autohtonog suvenira. Majice s aktualnim stanjem mape Moreškanata, tek su prvi korak u tom nizu i kako kažu, samo otvaranje vrata za neke druge korake u ovom projektu.

Jer – društveni rituali oblikuju svaku sredinu, objašnjavaju u kolektivu SKROZ.

«Zamislite kako bi u ovakvoj vizualizaciji izgledale Sinjska krajina i Alka, Grožnjan i tamo prebivajući umjetnici ili Slavonija i iz nje posljednjih godina iseljeni mlađi od 40.? Što – u stvari – oblikuje identitet nekog mjesta i jesu li naše slike tih sredina u skladu s realnošću? Ne znamo. Ispitujemo i zato smo beskrajno zahvalni Korčulanima na povjerenju i uloženom trudu, jer bez podataka koje su podijelili sa svima nama, ovaj projekt ne bi imao smisla. Ovako, nudi uvid u dušu grada.»

Na koncu, obećavaju trajnu suradnju s lokalnom zajednicom:

«Koliko god voljeli i cijenili Morešku, moramo priznati da s njezinim opstankom imamo malo ili nikakve veze. Zato smatramo svojom dužnošću uspjeh ovog projekta podijeliti s onima koji Morešku njeguju. Vjerovali ili ne, Otok ima svoj život i izvan sezone, a Moreška je za taj život – ključna.», kažu u SKROZ.

Stranice projekta pronaći ćete ovdje.

Priroda i društvo

Kako izgleda ‘uvod u kapitalizam za početnike’, materija kojom najbolje ne vladaju ni neki domaći kandidati za ministre, te je li mu mjesto u školskom programu?

Tema je to ambicioznog i ne samo kazališnog projekta namijenjenog tinejdžerima, što ga je osmislio kolektiv SKROZ, a koproduciraju ZeKaeM i – HDS ZAMP!

O tajnoj vezi žutog tiska, W.A. Mozarta, selfie stickova i parafiskalnih nameta, progovaraju u imaginarnoj TV emisiji ‘Priroda i društvo’, koja će kapitalizam raščlanjivati na primjeru autorskog prava u doba digitalne ekonomije. Kako postati poznat i zašto ne, na svakoj će izvedbi osobno pojasniti po jedna stvarna domaća autorska zvijezda, a da sve prođe u revijalnom tonu pobrinut će se svirkom uživo kućni band predstave.

***

Da je mladić po imenu Wolfgang Amadeus Mozart u svoje vrijeme poželio čuti najveće domaće i inozemne glazbene hitove mogao bi birati isključivo između nabavljanja ulaznice za koncerte ili nabavke nota, ne bi li si rečene hitove odsvirao – sam.

Danas je glazba, kao i gotovo bilo koji drugi autorski ‘proizvod’, instantno dostupna publici diljem svijeta, pa često zaboravljamo kako se niti jedna knjiga nije napisala sama; da se skladbe, filmovi i predstave ne materijaliziraju spontano, već da iza svakog od tih djela stoji nečiji – rad.

Što je napredak tehnologije s vremenom donio autorima, a što konzumentima njihovih djela i kako su se kroz povijest mijenjala prava jednih i obveze drugih, a kako s njima stojimo danas?

Kako koncepte, odnosno pojmove intelektualnog vlasništva i autorskog prava, objasniti mladoj publici i navesti je da počene promišljati o prihvatljivim modelima njihove zaštite?

To su neka od pitanja na koja će pokušati odgovoriti predstava ‘Priroda i društvo’, namijenjena višim razredima osnovne i prvim razredima srednje škole, a u kojoj se autorskim tim kolektiva SKROZ bavi i poviješću autorskog prava i svim za njega vezanim nedoumicama u vremenu interneta i mobilnih tehnologija.

Registar izdajnika

‘Objavit ćemo mi sve registre. Ako se netko ogriješio o zakone RH i ako je izdao nacionalne interese, nema razloga da se ne nađe u registru’, izjavio je i prije stupanja na dužnost novi ministar branitelja u Vladi Republike Hrvatske, Mijo Crnoja.

Svjesni teške gospodarske situacije u kojoj se zemlja nalazi, odlučili smo pomoći ministru, a time i proračunu te registar kreirati sami i to na dobrovoljnoj osnovi.

Tako ne samo da smo ubrzali identificiranje izdajnika već smo Ministarstvo i ostale institucije države spasili muke provođenja postupaka javne nabave i ostalih zakonom propisanih gnjavaža.

http://www.registar-izdajnika.org/

T’N’T – Tesla ‘n’ Twain

Jeste li znali da su Nikola Tesla i Mark Twain bili ne samo prijatelji već i zajednički kovali planove za stvaranje trajnog mira na Zemlji? Upravo tu, slabo poznatu priču o čudesnom ‘pobratimstvu’ dva briljantna uma, i njihovom nikad realiziranom Stroju za okončanje svih ratova, domaćoj će, ali i svjetskoj javnosti kao svoj ovogodišnji dar za Rođendan umjetnosti predstaviti Hrvatski radio i kolektiv SKROZ.

Naime, 17. siječnja 2016. Hrvatski radio uključit će se po jedanaesti put u međunarodni projekt skupine za arsacusticu Europske radijske unije- EBU-ROĐENDAN UMJETNOSTI. http://artsbirthday.ebu.ch/ i to prijenosom uživo projekta naslovljenog T’N’T / Tesla ‘n’ Twain iz zagrebačkog kluba Vinyl.

Art’s Birthday slijedi ideju francuskog umjetnika Roberta Fillioua koji je 17. siječnja 1963. proglasio da je umjetnost rođena prije 1.000.000 godina. Nakon njegove smrti, 1987. godine umjetnici diljem svijeta slave njegovu zamisao VJEČNE MREŽE (La Fete permanente). Rođendan umjetnosti različitim se događajima tako slavi uz obvezu umjetnika da donesu svoj „dar“ koji će se moći tom mrežom podijeliti s drugima.

Hrvatski radio i kolektiv SKROZ, svoj su „dar“ odlučili posuditi iz bogate riznice mirotvornih ideja Tesle i Twaina, i to posve prigodno, jer je ovogodišnji Rođendan umjetnosti ujedno i 70. obljetnica prvog zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Kako su Tesla i Twain planirali ostvariti mir u svijetu i to – zauvijek, te kako su u tom procesu vidjeli ulogu umjetnosti, a kako znanosti, te što je od njihovih ideja doprlo do njihovih, a što do naših suvremenika, otkrit će nam glumci Danijel Ljuboja (Tesla) i Žarko Potočnjak (Twain), glazbenici Sara Renar, Gordan Tudor i Dušan Duco Vranić, te multimedijalni umjetnik Bojan Gagić u autorskom projektu Vedrana Peternela, Maje Sviben i Nore Krstulović, odnosno kolektiva SKROZ.

«Ja sam dio svjetlosti, a ona je glazba. Svjetlost ispunjava mojih šest osjetila: vidim ju, čujem, osjećam, mirišem, dodirujem i mislim. Misao o njoj je moje šesto čulo. Čestice svjetlosti su zapisane note. Udar groma može biti čitava sonata. Tisuću udara, koncert.», zapisao je prije 160 godina rođeni Tesla.

Radiofonsko-scenski projekt T’n’T ili Tesla ‘n’ Twain kontinuirani je works-in-progres nastao u okrilju programa Plan za bijeg, a prvi je put izveden 7.studenog 2015. u prostoru Planetarija u suradnji sa zagrebačkim Tehničkim muzejem Nikole Tesle.

Najnoviju inačicu avantura Tesle i Twaina hrvatska će publika moći gledati i slušati uživo u zagrebačkom Vinylu 17. siječnja od 20:50 sati, dok će prijenos cijelog projekta Hrvatski radio posredstvom Europske radijske unije i dva satelitska prijenosa podijeliti i s radio postajama u dvadesetak europskih gradova, kombinirajući prijenose iz Helsinkija, Berlina, Bratislave, Tallina, Bukurešta, Praga, Ljubljane, Bruxellesa, Madrida, Hainburga, Ženeve, Beograda, Stockholma, Pariza, Moskve, Freiburga, Dublina, Lisabona, Antwerpena, Berlina, Beča i Zagreba.

Izvedbu povodom Rođendan umjetnosti ekipa projekta posvećuje uspomeni na profesora Nikolu Vončinu.

TIM

isprovocirano tekstom Krappova posljednja vrpca Samuela Becketta

autori: Nora Krstulović & Vedran Peternel

dramaturginja: Kristina Gavran

izvođačica: Nina Violić

 

Meta Krapp

Theatre and Time.

The very example of those love & hate relationships one shouldn’t get into.

First can not live without the other, but can’t withstand its’ scrutiny, either.

And don’t get us wrong, we’re not talking about the Theatre’s sister Drama. Oh, no. That little devil can sometimes go unharmed for millenniums, just ask Euripides.

Nope, we’re talking live Theatre. Should you try to capture it in Time, it will become something else. A movie, a sound recording, a photo. But it won’t be Theatre anymore. Imitating, of course, that chief pretender of them all – Life.

So, imagine our surprise when we discovered that one of the greatest experts on the ill-fated relationship of Theatre and Time, Samuel f***** Beckett, in his most autobiographical mood, opens with this line:

A late evening in the future.

Not the line one would expect, right?

[Well, technically it’s not a line. It’s a stage direction. But still.]

In the future?

And than it deals with the – past?

What the hell Mr. Becket? What the hell?

You, the, very guy who managed to create a piece in which nothing happens and than it does not happen – twice, you of all people, throw your gloves in and go dancing in the future?

It took us some Time to figure you out, but finally we did. We won’t be fooled!

Here’s the deal: we’re taking you on. We’re going to wrestle with you for the next 30 years. We’ll get in that future of yours, prepared. We’ll have the tapes.

We won’t take any Krapp, from you, him, Theatre or the Time.

We’ll be ready when the time comes.

We’ll make it to the tape.

TIM

autori & redatelji: Nora Krstulović & Vedran Peternel

zvuk & oblikovanje zvuka: Vedran Peternel

scenografija: SKROZ

kostimografija: Hana Letica

oblikovanje svjetla: Saša Fistrić

scenski pokret: Tina Hofman, Mateja Majerle, Nora Krstulović, Vedran Peternel

izvodi: Tina Hofman / Mateja Majerle

 

fotografije: Julio Frangen
grafičko oblikovanje: Zita Nakić Vojnović & Klasja Habjan

 

stručni suradnici: Norbert Schnell, istraživač u timu RealTime Musical Interactions, IRCAM – Centre Pompidou & Frederic Bevilacqua, voditelj Real Time Musical Interactions  tima, IRCAM – Centre Pompidou

 

produkcija: Mala scena & SKROZ

producent: Vitomira Lončar

asistent produkcije: Tatjana Lisac

 

premijera: 13. veljače 2014.

Priča o zvuku

Mala scena jedino je hrvatsko kazalište koje već cijelo desetljeće producira predstave za najmlađu publiku, onu u dobi od 1.5 do 5 godina. U tom su ciklusu dosad nastale predstave ‘Priča o oblaku‘, ‘Priča o kotaču‘, ‘Priča o svjetlu‘ i ‘Priča o vodi‘, a od 13. veljače 2014., pridružila im se i – ‘Priča o zvuku‘, kolektiva SKROZ.

SKROZ, naime, u svojim radovima zvuk tretira kao samostalno izražajno sredstvo, bez obzira na to je li riječ o visokotehnološkim projektima poput njihova ‘@BetaSkroz’, o glazbeno-scenskim atrakcijama poput ‘Šuma, drvo, skoro, skroz‘ ili minimalističkim predstavama za djecu poput ‘Zlatne koke’ ili ‘Lasice na tavanu’.

Predstavi ‘Priča o zvuku’, prethodilo je višemjesečno međunarodno istraživanje u koje su Mala scena & SKROZ uključili brojne stručnjake različitih disciplina, kako bi ispitali, ali i potencijalno pomaknuli granice percepcije zvuka i povezanosti iste s drugim osjetilima, te kognitivnim i emocionalnim razvojem u najmlađe publike.

Zahvaljujući tome po prvi će put u kazalištu biti korištena pionirska tehnologija Modularnih glazbenih objekata najglasovitijeg europskog centra za audiovizualna istraživanja – francuskog IRCAM-a (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique). Njezino povezivanje sa baštinom utemeljitelja SUVAG-a, Petra Guberine, omogućili su pak tehnološki partner AVC i podrška Francuskog instituta u Zagrebu.

Orgazmi (opet) u Zagrebu

Nakon što je s uzbuđenjem publike i kritike dočekana na festivalima u Zadru i Splitu, hit predstava Šuma, drvo, skoro, skroz ponovno će idućeg tjedna zaigrati u Zagrebu i to na Sceni Travno, 11. i 12. listopada od 20 sati.

Po ocijeni kritike ‘provokativna i duhovita’ [Večernji list], ‘odlična predstava’ [Dalmacija News] koja ‘odlično koristi nekoliko medija’ [Novi list]’,  a koju izvodi ‘spretan i odlično uigran glumački ansambl’ [Kazalište.hr], Šuma, drvo, skoro, skroz bila je ‘najuspješnija predstava zagrebačkog kazališnog proljeća’ [Ziher.hr], čak  ‘i za one koji su odustali od kazališta’ [Hrvatski radio].

Na festivalu Zadar snova kritika ju je ocijenila odličnom , dok je na splitskom IKS festivalu prema sudu medija bila najbolje primljena predstava. Hoće li isto funkcionirati i u jesenskoj zagrebačkoj atmosferi, provjeriti možete 11. i 12. listopada na Sceni Travno do koje možete autobusnom linijom 221 sa zagrebačkog Glavnog kolodvora.

Audicija za ‘Priču o zvuku’

Kazalište Mala scena raspisuje audiciju za novu predstavu namijenjenu djeci od 1,5 do 5 godina, autorski projekt kolektiva SKROZ (Nora Krstulović / Vedran Peternel) – ‘Priča o zvuku’.

Audiciji mogu pristupiti profesionalne glumice u dobi od 25 do 40 godina, s izraženom muzikalnošću, osjećajem za ritam i pokret, te spremnošću na istraživački rad.

Za audiciju je potrebno pripremiti etidu na temu zvuka u trajanju do 3 minute.

Audicija će se održati u kazalištu Mala scena u ponedjeljak, 30. rujna 2013. u 15.00 sati

Premijera se predviđa za 13. veljače 2014.

Pokusi traju od 11. studenoga do 4. prosinca, te od 7. siječnja 2014. godine

Šuma, drvo, skoro, skroz

n020

«Ponekad smo potpuno spremni. Uvijek u krivo vrijeme, ali koje bi ponekad moglo biti pravo. Pogledamo se i znamo. Vrijeme je da skinemo odjeću.»

Predstava naslovljena ‘Šuma, drvo, skoro, skroz‘ nastala je prema kultnoj knjizi američke underground autorce Nin Andrews, ‘Book of Orgasms‘, za koju kritičari tvrde da je nalik na kombinaciju rukopisa SwiftaBorghesa i – Buñela.

Takav je predložak kolektivu SKROZ poslužio kao polazište višemjesečnog istraživanja sa sedmeročlanim glumačkim ansamblom Studija KUBUS, laureata godišnje Nagrade Hrvatskog centra za dramski odgoj, te rezultirao predstavom o pitanjima kontrole, osobne slobode i ljubavi, koja je premijerno izvedena 8. ožujka 2013. na zagrebačkoj Sceni Travno.

Orgazmi u Splitu

Drugo izdanje IKS festivala – Međunarodnog festivala suvremenog kazališta, odvija se u Splitu od 3. do 12. rujna, a njegovu bogatu selekciju visoke izvrsnosti i međunarodne suradnje u mediteranskoj regiji, uvrštena je i predstava ‘Šuma, drvo, skoro, skroz‘.

Po ocijeni kritike ‘provokativna i duhovita’ [Večernji list], predstava koja ‘odlično koristi nekoliko medija’ [Novi list]’,  a koju izvodi ‘spretan i odlično uigran glumački ansambl’ [Kazalište.hr]. To je ‘najuspješnija predstava zagrebačkog kazališnog proljeća’ [Ziher.hr], prikladna ‘i za one koji su odustali od kazališta’ [Hrvatski radio], a u Splitu će biti izvedena 9. rujna na sceni Gradskog kazališta mladih s početkom u 19 sati.

Rasprodaja

Drage kolege i prijatelji,

Nakon 20 godina vjerne službe, avantura i brojnih projekata, kao što neki od vas već znaju, napuštam svoj studio u Ablonu.

Za vrijeme boravka u Ablonu, osim brojnih uspomena, nagomilao sam i mnogo stvari: pokućstva, opreme i materijala …

Popis je dug i raznovrstan, ali primjera radi, sadrži različite sofe, dvostruki krevet, stolove i sjedalice, elektronske naprave (hladnjak, perilicu rublja, aparate za kavu), posuđe, rasvjetnu opremu, alate, tepihe, police,…

Naravno, tu je razna audio oprema, razglas, mikseta, stalci za mikrofone, instrumenti i nešto IT opreme.

Sve to bit će na prodaju po simboličnim cijenama.

Kako bismo spojili ugodno s korisnim, predlažem vam da dođete u Ablon u subotu, 31. kolovoza i/ili nedjelju, 1. između 10 i 20 sati, popijete piće i odabrete predmete koji će uljepšati vaš dom ili vam profesionalno koristiti.

Dođite bez obaveze, bit će mi zadovoljstvo vidjeti vas i provesti neko vrijeme s vama čak I ako odete praznih ruku, u što iskreno sumnjam.

Slobodno ovaj poziv proslijedite i drugima.

Nadam se da ćemo se vidjeti ovog vikenda u Ablonu.

Srdačno,

Vedran

Šuma, drvo, skoro, skroz @ ZadarSnova

‘Šuma, drvo, skoro, skroz’, nastala prema kultnoj knjizi Nin Andrews ‘The Book of Orgasms’, pozvana je na 17. festival ZadarSnova, na kojem će biti izvedena 13. kolovoza.

Kad ste posljednji put bili doista sretni? Prepuštate li drugima da vam kroje život ili to činite sami? Je li zadovoljstvo pitanje fiziologije ili pak povjerenja? Znate li da riječ orgazam dolazi od grčkog οργασμός [orgasmos], a zapravo znači – dozrijeti?

Tim i sličnim pitanjima, kroz kolaž glazbe, plesa i začudnih dramskih situacija, bavi se predstava naslovljena ‘Šuma, drvo, skoro, skroz‘, nastala prema kultnoj knjizi američke underground autorce Nin Andrews, ‘The Book of Orgasms‘, za koju kritičari tvrde da je nalik na kombinaciju rukopisa SwiftaBorghesa i – Buñela.

Prema ocijeni kritike ‘provokativna i duhovita‘ [Večernji list], predstava ‘i za one koji su odustali od kazališta‘ [Hrvatski radio], a koju izvodi ‘spretan i odlično uigran glumački ansambl‘ [Kazalište.hr], ‘najuspješnija je predstava zagrebačkog kazališnog proljeća‘ [Ziher.hr].

Art Residency Station @ Ablon

For the past 20 years, the building of l’ancienne gare marchande, or the old freight loading station, in Ablon (just 15 minutes away from the centre of ParisFrance), has served as an atelier for artists from all over the world.

History

Australian band Dirty Three, as well as their front man Warren Ellis; French band Ez3kiel, and Croatian band Darko Rundek & his Cargo Orchestra (to name just a few) have all chosen the facilities to write, record and perform their music. Numerous visual, video and performing artists, writers, photographers, and designers have also been drawn to this unique creative space. The venue even hosted a birthday party for the esteemed French philosopher Alain Badiou, with the help of his colleague Jacques Rancière.

Ablon is close to Paris’ city centre, yet still completely isolated.It has a history as a birthplace for exquisite art and a thoroughly welcoming ambience. Its stone walls create an amazing acoustic. And, handily, there are no neighbors to complain about noise!

Soundtrack & nove izvedbe predstave ‘Šuma, drvo, skoro, skroz’

‘Šuma, drvo, skoro, skroz’, nastala prema kultnoj knjizi Nin Andrews ‘The Book of Orgasms’, ponovno se vraća na Scenu Travno, 5. i 6. travnja, a kao najava tih izvedbi objavljen je i prvi dio soundtracka predstave.

Kad ste posljednji put bili doista sretni? Prepuštate li drugima da vam kroje život ili to činite sami? Je li zadovoljstvo pitanje fiziologije ili pak povjerenja?  Znate li da riječ orgazam dolazi od grčkog οργασμός [orgasmos], a zapravo znači – dozrijeti?

Tim i sličnim pitanjima, kroz kolaž glazbe, plesa i začudnih dramskih situacija, bavi se predstava naslovljena ‘Šuma, drvo, skoro, skroz‘, nastala prema kultnoj knjizi američke underground autorce Nin Andrews, ‘The Book of Orgasms‘, za koju kritičari tvrde da je nalik na kombinaciju rukopisa Swifta, Borghesa i – Buñela.